Ljudi i događaji: Šta se desilo 19. i 21. jula kroz vekove?

Vatra, umetnost i istorija: Šta se krije iza 19. i 21. jula?

Da li ste znali da je 19. jul dan kada je Rim skoro izgoreo do temelja? Da, 64. godine pre nove ere, dve trećine Rima je bilo u plamenu! Car Neron, umesto da pokuša da spasi grad, okrivio je hrišćane i započeo jedan od prvih progonstava u istoriji. Da li je to bio samo izgovor ili hladnokrvna politika? Vi odlučite.

Ali to nije sve! Tog dana rođen je i Edgar Dega, francuski slikar i vajar, poznat po svojim balerinama i kupačicama koje su ovekovečile pokret i lepotu ljudskog tela. Njegova umetnost i danas oduševljava.

U Crnoj Gori, 19. jula je doneta važna odluka o osnivanju crnogorske banke u Cetinju, što je bio veliki korak u finansijskoj nezavisnosti zemlje. Na tom skupu, pod predsedavanjem Gavra Vukovića i organizacijom Lazara Mijuškovića, izabran je odbor koji je trebalo da pripremi osnivanje banke. Takođe, general Anto Gvozdenović postavljen je za crnogorskog ambasadora u Vašingtonu, što je značajan diplomatski potez.

Istog dana, lideri Jugoslavije, Indije i Egipta – Tito, Nehru i Naser – potpisali su Brionsku deklaraciju, koja je označila početak Pokreta nesvrstanih zemalja. Ovaj pokret je bio ključan u hladnoratovskoj politici, jer je nastojao da ostane nezavisan od velikih blokova.

A da li ste znali da su 22. olimpijske igre otvorene baš 19. jula u Moskvi? Ali, nije sve bilo slavlje – oko 40 zemalja je bojkotovalo igre kao protest protiv sovjetske intervencije u Avganistanu. Sledeće igre u Los Anđelesu su uzvratile istom merom, bojkotom zemalja istočnog bloka. Sport i politika, večna saputnica.

S druge strane, 21. jul nije ništa manje bogat istorijskim događajima. Papa Pavle III je obnovio i reorganizovao inkviziciju, dajući joj moć da goni jeretike i uguši protestantsku pobunu u Nemačkoj i drugim delovima Rimskog carstva. Da li je to bio početak mračnog perioda ili nužan korak za očuvanje crkvene moći?

U Crnoj Gori, opštecrnogorski zbor u Cetinju je potvrdio sporazum o saradnji sa Mlečanima u ratu protiv Turaka, a vojvoda Vukadin Vukotić imenovan je za prvog crnogorskog guvernera. Ovi događaji su oblikovali političku scenu regiona.

Na kulturnom planu, 21. jula rođen je Ernest Hemingvej, američki pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, poznat po remek-delima kao što su “Starac i more” i “Zvonik u Kimu”. Njegova dela i danas inspirišu čitaoce širom sveta.

Takođe, 21. jula uhapšen je Radovan Karadžić, bivši lider Srba u Bosni i Hercegovini, nakon 13 godina skrivanja. Osuđen je na 40 godina zatvora zbog ratnih zločina. Ovaj događaj je bio važan za pravdu i pomirenje u regionu.

Zaključak?

  1. i 21. jul su dani prepuni istorijskih prekretnica, od velikih požara i umetničkih genija, preko političkih saveza i ratova, do pravde i kulture. Sve to nas podseća da istorija nije samo prošlost – ona je živa, dinamična i često urnebesno komplikovana.

Ako ste stigli do ovde, možda imate neki svoj omiljeni događaj ili mišljenje o ovim danima? Bacite komentar, podelite svoje misli ili samo recite – ko je ovde najveći car, a ko najveći gubitnik? Ne budite stidljivi, istorija voli dobru raspravu!


Izvor: RTCG – Radio Televizija Crne Gore


Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *