Pripadnici generacije X, rođeni otprilike između ranih 1960-ih i ranih 1980-ih, sve češće bivaju kritikovani od mlađih generacija kao ‘najgori bake i deke’ jer navodno ne žele biti uključeni u čuvanje unučadi. Mlađe generacije, naročito milenijalci, izražavaju razočaranje zbog nedostatka pomoći i podrške bake i deke iz generacije X. Međutim, pripadnici generacije X odgovaraju da su njihovi razlozi složeniji, ističući da su odrasli u teškim uslovima, često prerano preuzimajući odgovornosti, i da sada žele uživati u slobodi koju nisu imali kao deca. Oni naglašavaju razliku između želje da budu prisutni i voljeni kao bake i deke, i odbijanja da budu stalno dostupni kao dadilje. Ova tema otkriva sukob između očekivanja mlađih generacija i stvarnih životnih okolnosti i stavova generacije X.
Političke perspektive:
Levo: Levi mediji ističu socio-ekonomske teškoće generacije X, naglašavajući sistemske probleme poput kapitalizma koji je primorao preranu samostalnost i nedostatak podrške ovoj generaciji. Kritike mlađih generacija često prikazuju kao nerazumevanje ovih borbi i naglašavaju potrebu za društvenom podrškom porodicama kroz generacije.
Centar: Centristički pristup pruža uravnotežen pogled, priznajući frustracije mlađih generacija koje očekuju veću uključenost bake i deke, ali i validne razloge generacije X za postavljanje granica. Fokusira se na generacijske razlike u odrastanju i društvenim promenama, naglašavajući međusobno razumevanje i poštovanje različitih porodičnih uloga.
Desno: Desničarski narativi često naglašavaju ličnu odgovornost i važnost individualne slobode. Ističu želju generacije X da uživaju u kasnijim godinama bez tereta čuvanja dece, što smatraju razumnim postavljanjem granica. Neki desničarski pogledi kritikuju mlađe generacije zbog osećaja prava ili nerealnih očekivanja.
