Najezda zmija u Srbiji postala je učestala pojava zbog visokih temperatura i češćih izleta građana u prirodu. Zmije se sve češće pojavljuju ne samo u prirodi već i u urbanim sredinama poput Beograda, Čačka, Niša i Kragujevca, što izaziva strah i paniku među stanovništvom. Stručnjaci, poput Dejana Bisenića, ističu da zmije ne napadaju prve i da pravilnim ponašanjem može da se izbegne svaki incident. Najveća opasnost nastaje kada nestručni ljudi pokušavaju da uklone zmije nasilno, što često dovodi do ujeda. Preporučuje se nošenje adekvatne odeće prilikom boravka u prirodi, kao i poštovanje zmija kao dela prirode. Takođe, mitovi o mačkama kao čistačima zmija nisu u potpunosti tačni, a psi uglavnom ne napadaju zmije. Strah je najveći problem u susretima sa ovim gmizavcima.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani izvori naglašavaju važnost suživota sa prirodom i ekološku ulogu zmija. Ističu potrebu za javnim obrazovanjem kako bi se smanjio strah i promovisalo poštovanje prema divljim životinjama, odvraćajući od nepotrebnog ubijanja zmija. Narativ često uključuje pozive na ekološku svest i humano postupanje sa životinjama.
Centar: Centristički članci fokusiraju se na praktične savete za javnost o tome kako izbeći ujede zmija i bezbedno se ponašati pri susretima. Donose mišljenja stručnjaka i naglašavaju važnost pravilnog ponašanja i zaštitne odeće. Ton je informativan i uravnotežen, sa ciljem smanjenja panike uz priznavanje povećanog prisustva zmija zbog faktora životne sredine.
Desno: Desno orijentisani izvori mogu naglašavati ličnu odgovornost i oprez pri susretu sa zmijama, ponekad ističući incidente ujeda kao upozorenja. Mogu naglašavati važnost zaštite imovine i porodice od potencijalnih opasnosti, zagovarajući odlučne mere protiv zmija ako je potrebno. Narativ može uključivati skepticizam prema mitovima i naglašavati praktične mere bezbednosti.