U hrvatskim turističkim centrima na Jadranu sve veći broj bankomata nije u vlasništvu poznatih banaka, već nezavisnih operatera poput Euroneta, koji naplaćuju visoke provizije, često i do 20%. Turisti, naročito oni koji nisu upoznati sa ovim praksama, često postaju žrtve ovih prevara. Problem dodatno komplikuje opcija dinamičke konverzije valute (DCC) koja može dovesti do znatno nepovoljnijeg kursa prilikom podizanja novca. Hrvatska narodna banka prima retke pritužbe, a nadležnosti za nebankovne bankomate su u domenu tržišne inspekcije. Postoji inicijativa za uspostavljanje nacionalne bankomatske mreže koja bi omogućila podizanje novca bez naknada od 2025. godine, ali nije jasno hoće li to obuhvatiti i nebankovne bankomate.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani izveštaji naglašavaju zaštitu potrošača, eksploataciju turista od strane privatnih operatera bankomata i potrebu za jačom regulacijom i nadzorom finansijskih institucija kako bi se sprečile predatorske naknade i prevare.
Centar: Centristički izveštaji fokusiraju se na činjenice, objašnjavajući prisustvo nebankovnih bankomata, visoke naknade i napore hrvatskih vlasti da reše problem, uključujući predlog za nacionalnu mrežu bankomata.
Desno: Desno orijentisani narativi ističu ulogu slobodnog tržišta, odgovornost turista da budu informisani i skepticizam prema državnoj intervenciji, dok priznaju problem ali naglašavaju ličnu odgovornost.
