Bitka na Košarama odigrala se tokom NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine, predstavljajući jednu od najtežih i najdramatičnijih borbi na jugoslovensko-albanskoj granici. Glavni cilj napadača, pripadnika OVK uz podršku NATO i albanske vojske, bio je probijanje granice i prodor na teritoriju Kosova i Metohije. Jugoslovenska vojska, uglavnom sastavljena od mladih vojnika na redovnom služenju vojnog roka, uz podršku elitnih jedinica, uspjela je da odbrani granicu i spreči prodor neprijatelja. Bitka je trajala 67 dana, a završena je povlačenjem vojske Jugoslavije nakon Kumanovskog sporazuma. Bitka na Košarama simbolizuje herojstvo, požrtvovanje i otpor mladih vojnika u neravnopravnim uslovima, te je duboko ukorenjena u kolektivnom sećanju kao primer odbrane otadžbine u vremenu agresije i izolacije. Komemoracije i akademije, kao i izjave zvaničnika, ističu značaj bitke kao najvažnije lekcije patriotizma i časti vojske, podsećajući na žrtve i heroje koji su branili granicu Srbije.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani izveštaji ističu ljudsku cenu i tragediju Bitke na Košarama, naglašavajući mladost vojnika i teške uslove u kojima su se borili. Često se sukob prikazuje u širem kontekstu NATO agresije i patnje civila, ponekad dovodeći u pitanje političke odluke koje su dovele do rata. Narativ se fokusira na otpornost i žrtvu običnih vojnika, a ne na glorifikaciju vojne akcije.
Centar: Centrističke perspektive predstavljaju Bitku na Košarama kao značajnu vojnu bitku tokom sukoba 1999. godine, naglašavajući strateški značaj odbrane granice i heroizam jugoslovenskih vojnika. Prikazuju uravnotežen pogled koji priznaje složenost sukoba, ulogu NATO-a i OVK, kao i političke ishode poput Kumanovskog sporazuma. Narativ poštuje žrtve uz održavanje činjeničnog tona.
Desno: Desno orijentisani narativi snažno ističu patriotizam, heroizam i odbranu nacionalnog suvereniteta tokom Bitke na Košarama. Naglašavaju hrabrost i žrtvu mladih srpskih vojnika koji su branili otadžbinu protiv nadmoćnih neprijatelja, često prikazujući bitku kao simbol nacionalnog ponosa i otpora stranom agresoru. Narativ može uključivati pozive na sećanje i poštovanje palih heroja i naglašavanje značaja patriotskog vaspitanja.