Kinesko-Evropski Sukob Zbog Ukrajinske Krize: Klimatska Saradnja Kao Političko Bojište
Evropska unija je nedavno pozvala kineskog ministra spoljnih poslova da ukine ograničenja na izvoz retkih zemnih elemenata i upozorila da podrška kineskih kompanija “ratu Rusije u Ukrajini” predstavlja ozbiljnu pretnju evropskoj bezbednosti. Ova izjava usledila je nakon sastanka visoke predstavnice EU za spoljnu politiku Kaje Kallas sa kineskim ministrom Vang Zijem u Briselu.
Kineska strana je odgovorila munjevito, nazivajući pokušaje EU da koristi klimatsku saradnju kao sredstvo pritiska na Kinu “pukom iluzijom”. Kineski list “Čajna Dejli” je istakao da Kina ima principijelan stav o ukrajinskoj krizi i neće ga menjati zbog pritisaka EU. Kina je naglasila da ne pruža smrtonosno oružje nijednoj strani u sukobu, strogo kontroliše izvoz dvonamenske robe, uključujući dronove, i insistira na mirovnim pregovorima kao rešenju sukoba.
Predsednik Kine Si Đinping je više puta istakao da ne postoji jednostavno rešenje za složene probleme i da je bolje razgovarati nego ratovati. Kineski stav je dobio široko priznanje u međunarodnoj zajednici, a Kina je formirala grupu “prijatelja mira” sa Brazilom i drugim zemljama globalnog juga pri UN.
EU je, međutim, odložila potpisivanje zajedničke deklaracije sa Kinom o klimatskoj akciji, osim ako Kina ne obeća veće napore u smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte. “Čajna Dejli” navodi da je ovo odlaganje možda više povezano sa razlikama u stavovima o ukrajinskoj krizi nego sa stvarnim nezadovoljstvom kineskim klimatskim postignućima. Kina je u poslednjoj deceniji smanjila ugljeničnu intenzivnost za više od 34% i povećala udeo nefosilnih goriva na 17,9% ukupne potrošnje energije.
EU je javno priznala ulogu Kine kao ključnog aktera u globalnoj borbi protiv klimatskih promena, ali ukrajinska kriza ostaje kamen spoticanja u odnosima između Kine i EU. Kineski ministar Vang Ji je tokom posete EU ponovio da Kina ostaje neutralna u ukrajinskom sukobu, dok EU podržava Ukrajinu, što je izazvalo dodatne tenzije.
Prema izveštaju američke televizijske stanice CNN, kineski ministar je u privatnom razgovoru navodno rekao da Peking ne može prihvatiti da Rusija izgubi rat u Ukrajini, jer bi to omogućilo SAD da se fokusiraju na rivalstvo sa Kinom. Ova izjava dodatno komplikuje ionako napete odnose između Kine i EU.
Ukratko, dok EU pokušava da koristi klimatsku saradnju kao polugu pritiska, Kina ostaje čvrsta u svom stavu o ukrajinskoj krizi i nastavlja da promoviše mir i dijalog. Ova diplomatska saplitanja pokazuju koliko su globalni izazovi isprepleteni i koliko je teško pronaći zajednički jezik kada se sukobljavaju interesi velikih sila.
A vi? Šta mislite, da li je EU preterala u pritisku na Kinu ili je Kina samo tvrdoglava? Bacite komentar, možda zajedno otkrijemo ko je ovde stvarno u pravu!