CIA i haos u izveštaju o ruskom mešanju u izbore 2016. godine: Proceduralni propusti, ali zaključci ostaju!
Da li ste znali da je CIA napravila pravi haos dok je pravila izveštaj o ruskom mešanju u američke predsedničke izbore 2016? Da, dobro ste pročitali! Interna revizija ove godine otkrila je gomilu proceduralnih propusta, ali – iako je sve bilo na brzinu i sa mnogo grešaka – ključni zaključci su ostali netaknuti.
Brza i neuredna akcija
CIA je imala manje od nedelju dana da sastavi ovaj važan izveštaj, a koordinacija sa drugim agencijama trajala je samo dva dana. Zamislite to! Toliko o temeljnoj i detaljnoj analizi. Dva visoka rukovodioca CIA su se čak protivila tvrdnji da je Rusija želela Trampovu pobedu, jer je zaključak bio zasnovan uglavnom na jednom izveštaju, dok su ostali podaci bili širi i raznovrsniji.
Proceduralni propusti koji prave buku
Revizija je otkrila da je analiza sprovedena u žurbi, sa prekomernim učešćem viših rukovodilaca, neujednačenim pristupom ključnim podacima i izostavljanjem drugih važnih agencija poput DIA i Stejt departmenta. To je stvorilo pravi haos u procesu. Ali, uprkos svemu tome, nije pronađen sistemski problem u radu tima.
Šta je zapravo zaključak?
Iako je izveštaj bio pun proceduralnih propusta, CIA i dalje tvrdi da je Rusija pokušala da naruši poverenje američke javnosti u izborni proces, da oslabi kampanju Hilari Klinton i poveća šanse Donalda Trampa. Dakle, iako je izveštaj bio haotičan, poruka je jasna: Rusija je igrala prljavo.
Ko je kriv za ovaj haos?
Direktor CIA Džon Retklif naredio je ovu reviziju, a dokument je deklasifikovan tek ove godine. Možemo samo da se pitamo – da li je žurba i loša koordinacija bila zbog političkog pritiska ili nečeg drugog?
Zaključak: Haos ili istina?
Ovaj izveštaj je kao da ste pokušali da skuvate složen ručak za sedam dana, a pritom ste zaboravili da pozovete pomoćnike i koristili samo pola sastojaka. Ipak, na kraju ste nekako uspeli da napravite jelo koje je jestivo, ali sa mnogo pitanja o kvalitetu i procesu.
Ako vam se čini da je ovo samo još jedna priča o tome kako velike agencije prave greške dok pokušavaju da budu savršene, niste sami. Ali, hej, možda je vreme da se zapitamo – koliko zapravo možemo verovati ovim izveštajima? Ili je sve to samo igra moći i politike?
A vi? Da li mislite da je CIA stvarno otkrila istinu ili je ovo samo još jedan primer kako se prave velike greške u velikim pričama? Bacite komentar, ispričajte nam vašu teoriju zavere ili samo bacite neki dobar vic o špijunima.
Jer, ako nešto znamo, to je da bez malo haosa nema ni dobre priče!
Izvor: Tanjug, Reuters