Gradovi se bore protiv paklenih vrućina: Šerifi za toplotu kao spas u poslednjem trenutku

Paklene vrućine ne biraju, a gradovi širom sveta konačno su shvatili da je vreme da se ozbiljno pozabave ovom pretnjom. Da, dobro ste pročitali – sada postoje “šerifi za toplotu”! Ne, nije šala, već stvarnost koju je pokrenuo Atlantski savet, američki think tank, koji je smislio koncept ovih gradskih službenika specijalizovanih za borbu protiv ekstremnih vrućina.

Očekuje se da će do 2050. godine čak 3,5 milijardi ljudi biti pogođeno ekstremnim toplotnim talasima, a polovina njih živeće u urbanim sredinama. Gradovi poput Atine, Dakke, Fritauna i Santjaga de Čilea već su angažovali ove “šerife” koji pomažu u planiranju i sprovođenju mera za zaštitu građana. Njihov posao uključuje sve od planiranja hladnijih trotoara i krovova, do hitnih strategija za zaštitu najugroženijih.

Primer Fritauna u Sijera Leoneu pokazuje kako službenici za toplotu učestvuju u pošumljavanju gradskih površina, donoseći hladovinu i spas od vrućine. U SAD, grad Feniks formirao je šestočlani tim koji se isključivo bavi zaštitom od vrućina, dok evropski gradovi poput Kelna i Frajburga uvode akcione planove, informativne kampanje i sisteme ranog upozoravanja.

Ali, nije sve bajno. Nemačka, iako ima neke mere, i dalje zaostaje u sveobuhvatnoj zaštiti, a broj umrlih od toplotnih udara premašuje broj žrtava saobraćajnih nesreća. Predsednik nemačke lekarske komore Klaus Rajnhart upozorava da su toplotni talasi sve češći, duži i intenzivniji, a društvo nije spremno.

I dok se gradovi bore sa ovim problemom, mnogi ljudi još uvek ne shvataju koliko je vrućina opasna. Eleni Mirivili, ekspertkinja za toplotu iz Atine, kaže da se problem rešava tek kada nastupi kriza, a onda se brzo zaboravi. Ali, vreme za zaborav je prošlo – sada je vreme za akciju.

U Indiji je čak usvojen zakon koji nalaže imenovanje službenika za toplotu u svakoj saveznoj državi, dok gradovi poput Londona, Ženeve i Pariza već imaju ove službenike. Izveštaji pokazuju da je od maja do maja ove godine oko četiri milijarde ljudi doživelo najmanje 30 dodatnih dana ekstremne vrućine, što je dvostruko više nego ranije.

Svaki grad koji ozbiljno shvati ovaj problem može pronaći budžet i koordinirati različite sektore da zaštiti svoje građane. Ali, pitanje je – hoćemo li to shvatiti na vreme ili ćemo čekati da se asfalt topi pod nogama?

Ako vam je vruće dok čitate ovo, znajte da je ovo samo uvod u pakao koji nas čeka. Zato, dok se hladite, razmislite – da li je vaš grad spreman za šerife za toplotu? Ili ćemo i dalje čekati da nas vrućina iznenadi i pokosi? A ako imate neki svoj “hladni” savet ili iskustvo sa toplotnim talasima, bacite komentar dole, da se svi zajedno malo rashladimo u ovoj vrućoj temi!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *