državljanstvo u Evropskoj uniji: Hrvatska zaostaje dok Španija vodi

U poslednjim danima, Italija razmatra skraćenje perioda za dobijanje državljanstva sa deset na pet godina za neevropske imigrante. Iako neki italijanski političari tvrde da Italija prednjači u EU po broju dodeljenih državljanstava, podaci pokazuju da je Španija 2023. godine dodelila najviše državljanstava, sa 22,9% svih novih državljanstava u EU. Italija je druga, a Hrvatska je na dnu liste sa najmanjim brojem dodeljenih državljanstava. Kada se gleda broj državljanstava po 1.000 stanovnika, Luksemburg je na vrhu, a Hrvatska je među zemljama sa najnižim stopama. Eurostat takođe pokazuje da Švedska ima najvišu stopu naturalizacije u odnosu na broj stranaca u zemlji. Italija ima stroge uslove za dobijanje državljanstva, zahtevajući deset godina boravka, dok druge zemlje zahtevaju pet godina. Dok Italija razmatra liberalizaciju pravila, Velika Britanija i Belgija pooštravaju uslove i povećavaju takse za dobijanje državljanstva.

Političke perspektive:

Levo: Levo orijentisani mediji ističu izazove sa kojima se imigranti suočavaju pri dobijanju državljanstva, naglašavajući stroge uslove boravka u zemljama poput Italije i Hrvatske. Zalažu se za inkluzivnije i humanije imigracione politike, podržavajući skraćenje perioda boravka i kritikujući zemlje koje pooštravaju pravila ili povećavaju takse, smatrajući to preprekama integraciji i jednakosti.

Centar: Centristički izvori izveštavaju uravnoteženo, predstavljajući statističke podatke o dodeli državljanstava u zemljama EU i aktuelne političke debate. Fokusiraju se na poređenje pristupa različitih zemalja, beležeći i liberalizaciju i pooštravanje pravila, bez jakog uređivačkog stava. Naglasak je na informisanju javnosti o stanju i trendovima u politikama državljanstva.

Desno: Desno orijentisani mediji naglašavaju važnost održavanja strogih uslova za dobijanje državljanstva radi zaštite nacionalnog identiteta i društvene kohezije. Ističu zemlje poput Italije i Velike Britanije koje primenjuju duže periode boravka i strože kriterijume, predstavljajući ove politike kao neophodne da novi građani značajno doprinesu društvu. Takođe podržavaju povećanje taksi i stroža pravila kao odvratne mere od nekontrolisane imigracije.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *