Dolar je ove godine pao skoro 10% u odnosu na korpu glavnih svetskih valuta, dostigavši najniži nivo u poslednje tri godine. Ovaj pad je posledica promenljive trgovinske politike SAD, očekivanja smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, kao i geopolitičkih tenzija izazvanih sukobima između Izraela i Irana. Iako je dolar bio nešto jači u petak zbog potražnje za sigurnim utočištem nakon izraelskog napada na Iran, valuta beleži najveći nedeljni pad u poslednjih mesec dana. Ove promene utiču na globalna tržišta, izazivaju nestabilnost i imaju posledice po ekonomski rast i inflaciju u drugim zemljama. Istovremeno, sukobi na Bliskom istoku eskaliraju, sa izraelskim vazdušnim napadima na Iran i iranskim raketnim udarima na Izrael, što dodatno komplikuje globalnu ekonomsku i političku situaciju.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani izvori ističu uticaj trgovinskih politika SAD i odluka Federalnih rezervi o kamatnim stopama na pad dolara, naglašavajući nestabilnost izazvanu agresivnim ekonomskim politikama. Takođe se fokusiraju na ljudske žrtve i geopolitičke posledice sukoba Izraela i Irana, kritikujući vojne akcije i zagovarajući diplomatska rešenja.
Centar: Centristički izvori izveštavaju o padu dolara kao posledici reakcija tržišta na politike Federalnih rezervi i geopolitičke tenzije, pružajući uravnotežen prikaz ekonomskih pokazatelja i sukoba Izraela i Irana. Naglašavaju ekonomske implikacije globalno i oprezne reakcije tržišta na neizvesnost.
Desno: Desno orijentisani izvori ističu otpornost dolara uprkos izazovima i fokusiraju se na neophodnost snažnih politika SAD za održavanje ekonomske dominacije. Često prikazuju sukob Izraela i Irana kroz prizmu bezbednosti i odbrane, podržavajući pravo Izraela na samoodbranu i naglašavajući pretnju koju predstavlja iranski nuklearni program.
