Ekonomski Izgledi Centralne i Istočne Evrope: Zašto Smo Sve Više Zavisni od Domaće Potražnje?

Ekonomski Izgledi Centralne i Istočne Evrope: Zašto Smo Sve Više Zavisni od Domaće Potražnje?

Da li ste znali da ekonomija Centralne i Istočne Evrope sve više visi o koncu domaće potražnje? Da, dobro ste pročitali! Dok se svet bori sa trgovinskim tenzijama i problemima u evropskom automobilskom sektoru, naš region se sve više oslanja na ono što mi sami trošimo i investiramo.

Šta se dešava?

Najnoviji izveštaj investicionog instituta Unicredit grupe otkriva da će BDP zemalja Centralne i Istočne Evrope rasti između 2,0% i 2,5% ove godine. Ali, evo kvake – taj rast nije zahvaljujući spoljnim faktorima, već domaćoj potrošnji i investicijama koje dolaze iz EU.

Trgovinske tenzije i automobilski sektor – crna rupa za izvoz

Evropski automobilski sektor, nekada motor ekonomije, sada je u problemima. Trgovinske tenzije i slabosti u ovom sektoru guše eksternu potražnju. To znači da naši izvozi ne mogu da računaju na stari sjaj, pa se ekonomije okreću unutrašnjem tržištu.

Domaća potražnja kao spas

Privatna potrošnja i investicije finansirane iz EU ostaju stubovi otpornosti. To znači da ako ne trošimo i ne investiramo sami, ekonomija bi mogla da se sruši kao kula od karata. I to nije samo Srbija – ceo region Centralne i Istočne Evrope je u istoj čamci.

Šta to znači za nas?

Ova zavisnost od domaće potražnje može biti i blagoslov i prokletstvo. S jedne strane, podstiče nas da razvijamo sopstvene kapacitete i tržište. S druge strane, ako domaća potrošnja uspori, cela ekonomija može da se nađe u problemu.

Zaključak

Ekonomija Centralne i Istočne Evrope je na raskrsnici. Da li ćemo uspeti da ojačamo domaće tržište i smanjimo zavisnost od nestabilnih spoljnih faktora? Ili ćemo nastaviti da se vrtimo u krug, zavisni od tuđih problema?

U svakom slučaju, vreme je da svi obratimo pažnju na to šta se dešava u našem dvorištu. A vi, šta mislite – da li je domaća potražnja zaista spas ili samo privremeno rešenje? Bacite komentar, da vidimo ko je optimista, a ko pesimista!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *