Ajnštajnova mozgalica je poznata logička zagonetka koja podstiče razmišljanje povezivanjem niza tragova kako bi se otkrilo gde se nalazi ukradena ribica u pet različitih kuća. Iako nije potvrđeno da ju je osmislio Albert Ajnštajn, mozgalica je decenijama izazov za mnoge i smatra se da je samo mali procenat ljudi može rešiti. Zagonetka uključuje pet kuća različitih boja, sa različitim vlasnicima, pićima, cigaretama i kućnim ljubimcima, a cilj je logički povezati sve informacije. Rešavanje ovakvih mozgalica može poboljšati kognitivne sposobnosti i ubrzati proces donošenja odluka.
Političke perspektive:
Levo: Levi izvori ističu obrazovne i kognitivne koristi rešavanja Ajnštajnove mozgalice, naglašavajući kako ovakvi logički izazovi poboljšavaju kritičko razmišljanje i mentalnu agilnost. Takođe se fokusiraju na dostupnost mozgalice kao alata za učenje i vežbu mozga.
Centar: Centristički izvori izveštavaju o mozgalici kao popularnoj i zanimljivoj logičkoj igri, predstavljajući činjenice o njenom poreklu, izazovu koji postavlja i popularnosti na internetu. Prikazuju uravnotežen pogled, fokusirajući se na ulogu mozgalice u zabavi i kognitivnoj vežbi bez jakog ideološkog okvira.
Desno: Desničarski izvori mogu istaknuti mozgalicu kao dokaz individualnih intelektualnih sposobnosti i veština rešavanja problema, ponekad naglašavajući ekskluzivnost onih koji je mogu rešiti (npr. samo 2% ljudi). Mogu je predstaviti kao izazov koji nagrađuje strpljenje, disciplinu i logičko razmišljanje.