Evropa ne može biti ujedinjena bez Zapadnog Balkana: Šta se stvarno dešava na samitu u Skoplju?

Evropa se ponovo trudi da ujedini Zapadni Balkan, ali da li je to samo još jedna predstava za javnost? Na samitu u Skoplju, održanom 1. jula, evropski lideri i zvaničnici iz regiona okupili su se da razgovaraju o famoznom Planu rasta vrednom šest milijardi evra, koji obećava da će ubrzati ekonomski razvoj i približiti zemlje Zapadnog Balkana EU. Ali, hajde da budemo realni – da li će ovaj plan zaista doneti promene ili je to samo još jedna prazna priča?

Makedonski premijer Hristijan Mickoski nije se libio da jasno kaže šta misli o celom procesu, posebno aludirajući na otvorena pitanja sa Bugarskom, što baca senku na evropsku idilu. Dok Evropa nudi dve milijarde evra bespovratnih sredstava i četiri milijarde kredita, pitanje je koliko će od toga zaista stići do običnih ljudi, a koliko će završiti u političkim igrama i birokratskim lavirintima.

Na samitu su prisustvovali i lideri Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i predstavnici privremenih institucija Kosova, što pokazuje koliko je region složen i koliko je teško uskladiti interese svih strana. Komesarka za proširenje EU, Marta Kos, poručila je da reforme nisu lake, ali su neophodne za stabilnost i prosperitet. Međutim, da li će političke elite zaista sprovesti te reforme ili će nastaviti da se igraju moći dok obični građani trpe?

Plan rasta predviđa ulaganja u energetiku, saobraćaj i digitalnu transformaciju, ali Crna Gora, na primer, tone u ekonomsku krizu sa uvozom koji je sedam puta veći od izvoza, što je alarmantan znak da nešto ozbiljno ne funkcioniše. Sa deficitom od skoro 1,5 milijardi evra u prvih pet meseci, jasno je da bez konkretnih i hitnih reformi, obećanja o prosperitetu ostaju samo mrtvo slovo na papiru.

Sve u svemu, samit u Skoplju je još jedna prilika da se Evropa pokaže kao velika i moćna, ali i da se Zapadni Balkan drži na čekanju, sa obećanjima koja se teško ostvaruju. Da li će ovaj put biti drugačije? Ili ćemo opet gledati kako se novac troši na papiru, dok stvarni problemi ostaju nerešeni? Ako imate mišljenje, slobodno ga podelite – možda zajedno možemo razbiti ovu evropsku iluziju!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *