Globalna nestabilnost i crnogorska ekonomija: Inflacija se vraća, turizam na klimavim nogama

Globalna nestabilnost udara na Crnu Goru: Inflacija se vraća, turizam na ivici kolapsa!

Da li ste spremni za još jedan ekonomski udarac? Crnogorska ekonomija, već krhka kao staklo, ponovo je na udaru globalnih turbulencija. Ratovi na Bliskom istoku, skokovi cena energenata i poremećaji u lancima snabdevanja prete da nas bace u vrtlog inflacije i ekonomskog pada.

Energetska kriza i Bliski istok – recept za katastrofu

Ratni sukobi u regionu koji drži ključ svetske naftne industrije, Bliskom istoku, bacaju senku na ceo svet, a Crna Gora nije izuzetak. Hormuški moreuz, kroz koji prolazi značajan deo svetske nafte, postao je tačka napetosti. Svaki poremećaj u ovom regionu odmah se odražava na cene energenata, a to znači skuplju struju, gorivo i osnovne proizvode za nas.

Ratovi i sukobi nisu samo daleki problemi – oni su direktno povezani sa našim novčanikom. Rast cena energenata može izazvati lančanu reakciju: poskupljenje proizvodnje, pad potrošnje i usporavanje ekonomskog rasta. A to je samo početak.

Turizam na klimavim nogama

Turizam, kičma crnogorske ekonomije, već je osetio prve udarce. Otkazivanja rezervacija izraelskih turista nakon sukoba na Bliskom istoku samo su vrh ledenog brega. Iako izraelsko tržište nije presudno, jasno je da geopolitičke krize mogu brzo ugroziti turistički promet.

Da stvar bude gora, gužve na granicama i neusklađenost između cena i kvaliteta dodatno narušavaju imidž Crne Gore kao turističke destinacije. Turisti koji se zaglave u saobraćajnim kolapsima ili se razočaraju uslugom neće se vratiti, a još gore, širiće loše priče.

Inflacija se vraća – i to sa stilom!

Inflacija u Crnoj Gori već je dostigla 3,9%, a EBRD je snizio prognozu rasta BDP-a na samo 2,6%. Rast cena osnovnih namirnica i energenata preti da dodatno pogura inflaciju, a kratkoročne mere poput kampanje „Stop inflaciji“ pokazuju se kao neefikasne i površne.

Ključni problem nije samo spoljna nestabilnost, već i nedostatak strateškog pristupa rešavanju unutrašnjih ekonomskih problema. Umesto da se prilagođavamo i diverzifikujemo, mi se vrtimo u krug, hvatajući se za posledice, a ne za uzroke.

Penzioni fond u crvenom – crvena lampica za budućnost

Deficit PIO fonda se udvostručio u odnosu na prošlu godinu, što je direktna posledica smanjenja doprinosa. Ako očekivanja o povećanju plata i smanjenju sive ekonomije ne budu ispunjena, deficit će biti još veći, a kompenzacione mere ne postoje.

Šta nas čeka?

Sve zavisi od uspešnosti turističke sezone i sposobnosti države da se izbori sa infrastrukturnim izazovima. Ako se problemi sa gužvama, cenama i kvalitetom ne reše, možemo očekivati još težu ekonomsku godinu.

Zaključak: Crna Gora na ivici ekonomskog ponora

Globalna nestabilnost nije samo daleki problem – ona je ovde, u našim domovima, na našim računima. Inflacija se vraća, turizam je na klimavim nogama, a penzioni fond tone u crveno. Ako ne promenimo kurs i ne počnemo da planiramo strateški, bićemo osuđeni na ponavljanje istih grešaka i gubitak ekonomskog suvereniteta.

A vi? Da li ste spremni da gledate kako nam ekonomija klizi kroz prste ili imate neki svoj recept za spas? Bacite komentar, podelite svoje mišljenje ili samo se nasmejte – jer ako ne možemo da se smejemo, šta nam preostaje?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *