Gradac na Jugu Dalmacije: Raj za Turiste ili Groblje Ruševina?
Gradac, mala turistička općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, poznata po svojoj prelepoj obali i atraktivnim lokacijama, krije mračnu tajnu – desetak ruševina nekadašnjih radničkih odmarališta koja trunu i propadaju već decenijama. Ove nekretnine, nekada simbol socijalističkog samoupravljanja i radničkog odmora, danas su opasne, derutne i predstavljaju ozbiljnu pretnju sigurnosti građana i turista.
Socijalistička Ostavština Koja Koči Razvoj
Nekada je Gradac bio popularno odredište za radnička ljetovanja iz Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih republika bivše Jugoslavije. Tada je u općini bilo tridesetak radničkih odmarališta, sa kapacitetom od oko 17 do 20 hiljada kreveta. Polovina tih objekata bila je u vlasništvu hrvatskih poduzeća, dok su ostali pripadali firmama i sindikatima iz drugih republika, naročito Bosne i Hercegovine.
Danas, međutim, ta radnička odmarališta više ne postoje kao funkcionalni objekti. Umjesto toga, desetak njih stoji u derutnom stanju, zapušteno i opasno, a njihova sudbina je zarobljena u pravnim sporovima i neriješenim vlasničkim pitanjima. Općina Gradac nema kontrolu nad tim nekretninama, a lokalna vlast godinama pokušava da pokrene rješenje, ali bezuspješno.
Pravni Haos i Političke Igre
Glavni problem je što su ti objekti upisani kao društveno vlasništvo, koje po zakonu više ne postoji. Vlasništvo bi trebalo pripasti Republici Hrvatskoj, ali zbog složenih međunarodnih odnosa i sudskih sporova sa Bosnom i Hercegovinom, to se ne dešava. Sindikati, poduzeća i razne udruge iz BiH polažu prava na te nekretnine, iako nemaju zakonsko pravo na njih.
Načelnik općine Gradac, Matko Burić, ističe da je problem međunarodni i da je potrebno da političari iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine konačno postignu dogovor. On je godinama pisao institucijama, premijeru Plenkoviću i medijima, ali bez rezultata. Ruševine su kočnica razvoju turizma i predstavljaju opasnost za sve u okolini.
Deset Ruševina Koje Mogu Postati Blago
Najatraktivnija nekretnina je hotel Đuro Salaj, petokatnica od oko 4.500 kvadratnih metara, sa zemljištem od preko 6.000 kvadratnih metara, udaljen svega dvadesetak metara od mora. Ovaj hotel je nekada bio u vlasništvu rudnika mrkog uglja iz Tuzle. Pored njega, tu su i odmarališta Valter Perić, Elektroprivrede BiH, Sindikata trgovaca BiH, Željeznica BiH i drugi objekti, svi u različitim fazama propadanja i pravnih sporova.
Neki od tih objekata su već privatizirani ili obnovljeni, ali desetak najvrijednijih i najatraktivnijih i dalje trune, dok Gradac i cijela regija gube priliku za razvoj i nova radna mjesta.
Zašto se Ovo Ne Rješava?
Problem traje već 35 godina, što znači da su generacije ljudi odrasle i osnovale porodice dok se ništa nije pomaklo s mrtve tačke. Očigledno je da je riječ o političkom i pravnom ćorsokaku, gdje niko ne želi preuzeti odgovornost. A dok se to ne riješi, Gradac će ostati zarobljen u prošlosti, sa ruševinama koje odbijaju turiste i ugrožavaju sigurnost.
Šta Može Biti Rješenje?
Jasno je da bi vlasnik ovih nekretnina trebala biti Republika Hrvatska, koja bi trebala aktivno raditi na rješavanju problema. Dogovor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine je neophodan, kao i pravna regulacija koja će omogućiti da se ovi objekti ili obnove ili prodaju, te da se stvore uslovi za novi razvoj turizma.
Zaključak: Gradac na Prekretnici
Gradac je danas turistička destinacija sa potencijalom, ali desetak ruševina u samom centru i na obali je poput crne rupe koja usisava razvoj. Ovaj problem nije samo lokalni, već međunarodni, i zahtijeva hitnu pažnju i političku volju. Dok se to ne dogodi, Gradac će ostati mjesto gdje turisti dolaze da vide ne more, već propadanje i pravne bitke.
Ako ste ikada bili u Gradcu, znate koliko je lijep, ali i koliko je tužno vidjeti ove ruševine. Možda je vrijeme da se svi zapitamo – koliko još godina treba da prođe dok se nešto konačno ne promijeni? A vi, šta mislite, ko je kriv za ovaj haos? Pišite, komentarišite, neka se čuje glas iz Gradca!
(Ovaj tekst je sažetak i reinterpretacija informacija iz članka ID 191786 sa index.hr)
