Izveštaj švajcarske banke UBS i podaci Evropske centralne banke pokazuju da je nejednakost u raspodeli bogatstva u Evropi u porastu, posebno u istočnoevropskim zemljama. Najbogatijih 10% stanovništva poseduje značajan deo ukupnog bogatstva, a zemlje poput Švedske, Nemačke i Švajcarske beleže visoke Gini indekse bogatstva. Dok je u nekim zemljama nejednakost blago opala, u većini je porasla, što se pripisuje promenama u strukturi imovine i vlasništvu nad nekretninama. Izveštaj naglašava da nije samo važna nejednakost, već i apsolutni nivo bogatstva, jer on određuje stvarni životni standard građana.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani izveštaji ističu rastuću nejednakost bogatstva kao društvenu nepravdu i znak sistemskih ekonomskih problema. Naglašavaju koncentraciju bogatstva u rukama najbogatijih 10% i pozivaju na snažnije politike preraspodele i socijalne zaštite. Fokus je na negativnim društvenim posledicama koncentracije bogatstva i potrebi reformi za pravedniju raspodelu.
Centar: Centristički izveštaji predstavljaju podatke o nejednakosti bogatstva na uravnotežen način, priznajući složenost problema. Izveštavaju o statističkim nalazima i razlikama među zemljama, naglašavajući važnost i mera nejednakosti i apsolutnog nivoa bogatstva. Narativ je neutralniji, fokusiran na ekonomske trendove i strukturne faktore poput strukture imovine i vlasništva nad nekretninama bez jakih normativnih sudova.
Desno: Desno orijentisani članci umanjuju negativne implikacije nejednakosti bogatstva, često ističući ekonomski rast i lični uspeh. Naglašavaju ulogu vlasništva nad nekretninama i finansijskom imovinom kao pokretača akumulacije bogatstva i tvrde da je nejednakost prirodan ishod tržišnih ekonomija. Fokus je na ličnoj odgovornosti, investiranju i koristima stvaranja bogatstva, a ne preraspodeli.