Proizvođačke cene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u maju su u odnosu na isti mesec prošle godine porasle za 1,2 posto, dok su u odnosu na april pale za jedan posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Isključujući energiju, cene su na mesečnom nivou porasle za 0,1 posto, a na godišnjem za 1,8 posto. Na domaćem tržištu cene su pale za 1,8 posto u odnosu na prethodni mesec, dok su na godišnjem nivou porasle za dva posto. Proizvođačke cene na inostranom tržištu su u maju bile više za 0,1 posto u odnosu na april, ali niže za 0,3 posto u odnosu na maj prošle godine. Najveći rast cena zabeležen je u rudarstvu i vađenju, dok su cene u opskrbi vodom i uklanjanju otpadnih voda ostale stabilne ili pale. Ovi podaci ukazuju na blagi rast inflacije u sektoru industrijskih proizvoda, sa različitim trendovima u pojedinim industrijskim granama.
Političke perspektive:
Levo: Levi izvori naglašavaju uticaj rasta proizvođačkih cena na radnike i potrošače, ističući zabrinutost zbog inflacije koja smanjuje kupovnu moć i pozivaju na jaču državnu intervenciju u zaštiti ranjivih grupa. Takođe se fokusiraju na potrebu održivih industrijskih politika koje rešavaju troškove energije i uticaj na životnu sredinu.
Centar: Centristički izvori izveštavaju podatke na činjeničan i uravnotežen način, fokusirajući se na statističke promene proizvođačkih cena i njihove implikacije za ekonomiju. Ističu mešovite trendove u različitim sektorima i umerene inflatorne pritiske bez snažnih političkih komentara, naglašavajući važnost praćenja ovih trendova za ekonomsko planiranje.
Desno: Desničarski izvori mogu naglasiti važnost tržišnih snaga i ulogu cena energije u pokretanju promena proizvođačkih cena. Mogu istaknuti potrebu za smanjenjem regulatornih opterećenja i promocijom konkurentnosti industrijskog sektora radi kontrole inflacije. Inflatorne zabrinutosti mogu biti umanjene kao privremene ili specifične za sektor.