Euro 7 standard, koji stupa na snagu 1. jula 2025. godine u Evropskoj uniji, predstavlja značajan korak u smanjenju emisije štetnih gasova iz vozila, uključujući i emisiju čestica iz kočnica i pneumatika. Novi standard uvodi strože zahteve za benzinske i dizel motore, kao i električna vozila, koja će biti podvrgnuta testovima emisije čestica. Proizvođači automobila će morati uložiti značajna sredstva u nove tehnologije, što će dovesti do povećanja cena novih vozila za 5-15%. Očekuje se da će ovo podstaći veći interes za električna vozila, ali i uticati na tržište polovnih automobila. Cilj standarda je poboljšanje kvaliteta vazduha u urbanim sredinama, ali proces će biti spor zbog prosečne starosti voznog parka u nekim zemljama, poput Bugarske. Uvođenje standarda predstavlja izazov za proizvođače, vlade i potrošače, ali i priliku za modernizaciju i održiviju mobilnost.
Političke perspektive:
Levo: Levi izvori naglašavaju ekološke koristi Euro 7 standarda, ističući njegovu ulogu u značajnom smanjenju štetnih emisija i poboljšanju kvaliteta vazduha u urbanim sredinama. Fokusiraju se na neophodnost ovakvih regulativa u borbi protiv klimatskih promena i promociji održive mobilnosti. Povećanje troškova za potrošače priznaju, ali ga predstavljaju kao neophodnu investiciju u budućnost planete. Takođe ističu važnost državnih podsticaja za prelazak na električna vozila i širenje infrastrukture za punjenje.
Centar: Centristički izvori pružaju uravnotežen pogled, izlažući i ekološke ciljeve i ekonomske posledice Euro 7 standarda. Izveštavaju o očekivanom povećanju cena vozila i izazovima sa kojima se proizvođači suočavaju u ispunjavanju novih zahteva. Analiza uključuje potencijalne promene na tržištu ka električnim vozilima i indirektne efekte na tržište polovnih automobila. Naglašavaju potrebu za koordinisanim naporima proizvođača, vlada i potrošača za glatku tranziciju uz očuvanje pristupačnosti.
Desno: Desničarski izvori fokusiraju se na ekonomske i potrošačke troškove Euro 7 standarda. Ističu povećanje cena novih benzinskih i dizel vozila i potencijalni teret za domaćinstva, naročito u zemljama sa nižim prosečnim prihodima. Izražavaju skepticizam prema izvodljivosti i vremenskom okviru regulative, sa zabrinutostima oko prekomerne regulacije i njenog uticaja na automobilski sektor. Narativ često uključuje pozive na umereniji pristup i naglašava važnost tržišnih rešenja umesto strogih propisa.