Izraelsko-iranski sukob eskalirao je nakon izraelskih vazdušnih napada na iranske nuklearne i vojne ciljeve, što je izazvalo iranske raketne napade na izraelske gradove, uključujući Tel Aviv i Jerusalim. Iranski zvaničnici su izrazili spremnost da zaustave napade ukoliko Izrael prekine agresiju, dok je Cipar posredovao u prenošenju poruka između Irana i Izraela. Evropska unija je kritikovana zbog sporosti u reagovanju na krizu. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ističe da su napadi usmereni na eliminisanje nuklearne pretnje Irana, a ne na iranski narod, pozivajući iranski narod na ujedinjenje protiv režima. Sjedinjene Američke Države su navodno tajno isporučile Izraelu rakete pre napada, dok su satelitske snimke pokazale značajna oštećenja iranskih nuklearnih postrojenja. Sukob je izazvao brojne žrtve i povrede na obe strane, a međunarodni akteri pozivaju na smirivanje i diplomatska rešenja.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani mediji ističu ljudske žrtve sukoba, rizike eskalacije i kritikuju izraelske vojne akcije kao i sporu diplomatsku reakciju EU. Naglašavaju pozive na smirivanje i potrebu za mirovnim pregovorima, često dovodeći u pitanje motive vojnih udara i uticaj na civile.
Centar: Centristički izvori izveštavaju o činjenicama sukoba, uključujući vojne akcije obe strane, diplomatske napore poput posredovanja Kipra i izjave lidera poput Netanjahua i iranskih zvaničnika. Pružaju uravnotežen prikaz žrtava, vojnih dešavanja i međunarodnih reakcija bez izraženog pristrasnosti.
Desno: Desno orijentisani mediji fokusiraju se na pravo Izraela na odbranu od nuklearne pretnje Irana, ističu Netanjahove izjave o eliminisanju egzistencijalne pretnje. Naglašavaju vojne sposobnosti Izraela, podršku SAD uključujući tajne isporuke oružja, i prikazuju Iran kao agresora. Sukob se često prikazuje kao neophodan za regionalnu bezbednost.
