Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da je Rusija direktna pretnja Evropskoj uniji i da je Ukrajina prva linija odbrane Evrope. Naglasila je važnost nastavka pomoći Ukrajini, pozivajući na dodatne sankcije koje bi oslabile sposobnost Rusije da vodi rat. Kalas je upozorila da ako EU ne nastavi da podržava Ukrajinu, svi bi trebalo da počnu da uče ruski jezik, citirajući generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea. Takođe je istakla da Rusija jača svoje oružane snage i širi nuklearni arsenal, trošeći ogromne resurse na vojsku. Napadi Rusije na Ukrajinu, uključujući masovne napade dronovima i raketama na Kijev, predstavljaju terorizam i zahtevaju odlučnu reakciju međunarodne zajednice.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani mediji naglašavaju humanitarni uticaj rata u Ukrajini i neophodnost snažne podrške EU u odbrani demokratije i suvereniteta od ruske agresije. Ističu važnost sankcija i međunarodne solidarnosti sa Ukrajinom, prikazujući Rusiju kao agresora koji preti evropskoj bezbednosti.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na geopolitičke i bezbednosne implikacije sukoba, naglašavajući strateški značaj Ukrajine kao tampon zone i potrebu za uravnoteženim pristupom u podršci Ukrajini uz upravljanje odnosima sa Rusijom. Izveštavaju o diplomatskim i ekonomskim merama EU, uključujući sankcije i vojnu pomoć, kao ključnim za očuvanje regionalne stabilnosti.
Desno: Desno orijentisani mediji često ističu pretnju koju Rusija predstavlja za evropsku bezbednost i suverenitet, podržavajući snažne odbrambene mere i vojnu pomoć Ukrajini. Mogu naglašavati rizike ruske ekspanzije i potrebu za jedinstvom NATO-a i EU. Neki desničarski narativi fokusiraju se na značaj nacionalne bezbednosti i kritikuju bilo kakvu percepciju slabosti u odgovoru na rusku agresiju.