Čuvena pevačica Lola Novaković bila je jedna od najpopularnijih domaćih muzičkih zvezda, poznata kao prva dama jugoslovenske i srpske muzike. Njena karijera trajala je decenijama, sa brojnim hitovima, turnejama i nagradama, uključujući i učešće na Pesmi Evrovizije 1962. godine gde je osvojila četvrto mesto. Privatni život joj je bio buran, sa tri braka, a poslednje godine provela je u samoći. Nakon njene smrti, njena kuća je opljačkana, što je izazvalo veliku sramotu i tugu među njenim obožavaocima i prijateljima. Lola je želela da njena sahrana bude privatna i kremirana, što je i ispoštovano. Njena ostavština i dalje živi kroz njenu muziku i sećanja na nju.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani mediji ističu kulturni značaj Lole Novaković i njenu ulogu kao pionirke među ženskim izvođačima u jugoslovenskoj i srpskoj muzici. Naglašavaju tragediju njenih usamljenih poslednjih godina i nepoštovanje koje je pokazano pljačkom njene kuće, što vide kao društveni propust u odnosu prema kulturnim ikonama.
Centar: Centristički izvori pružaju uravnotežen pregled karijere i privatnog života Lole Novaković, ističući njenu popularnost i doprinos muzici, kao i nesrećne događaje nakon njene smrti. Fokusiraju se na činjenice bez emotivnog ili političkog naglaska.
Desno: Desno orijentisani mediji naglašavaju status Lole Novaković kao nacionalnog kulturnog blaga i važnost poštovanja tradicionalnih vrednosti i nasleđa. Osuđuju pljačku kao moralni pad i ističu potrebu za očuvanjem i poštovanjem srpske kulturne baštine, često povezujući to sa nacionalnim ponosom.