Institut za istraživanje migracija navodi da je 50% stranih radnika u Hrvatskoj sa srednjom školom, a 35% sa preddiplomskim studijem, što ukazuje da su mnogi prekvalifikovani za poslove koje obavljaju. Strani radnici dolaze iz različitih zemalja, a njihov broj raste u sektorima poput graditeljstva, turizma i trgovine. Iako postoji značajan ekonomski doprinos migranata, uključujući poduzetničke aktivnosti, Hrvatska nema jasnu strategiju za njihovu integraciju i podršku, što otežava njihovu ekonomsku integraciju. Postoje prepreke kao što su jezične barijere, neprepoznavanje kvalifikacija i administrativni izazovi, naročito za samozaposlene migrante. Stručnjaci predlažu uspostavljanje ciljnih programa, mentorstva i olakšica za poduzetnike migrante, uz primjere dobre prakse iz drugih zemalja poput Poljske.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani izvori ističu ekonomski doprinos migranata i potrebu za inkluzivnim politikama koje podržavaju integraciju migranata, uključujući priznavanje kvalifikacija i smanjenje administrativnih prepreka. Naglašavaju društvene i ekonomske koristi migrantskog preduzetništva i pozivaju na jaču državnu intervenciju za stvaranje podržavajućih okvira.
Centar: Centristički izvori prikazuju uravnotežen pogled, priznajući i koristi i izazove migrantske radne snage. Fokusiraju se na podatke o obrazovnom nivou i prekvalifikaciji, prepoznajući potrebu za boljim politikama integracije, uzimajući u obzir praktične poteškoće s kojima se migranti suočavaju na tržištu rada i u birokratiji.
Desno: Desno orijentisani izvori mogu više naglašavati izazove s kojima se migranti suočavaju u ekonomskoj integraciji i potencijalni pritisak na lokalna tržišta rada. Mogu isticati potrebu za strožom kontrolom imigracije i naglašavati administrativne i pravne prepreke kao neophodne mere za regulisanje migrantskog preduzetništva i učešća u radu.
