Izraelsko-iranski sukob eskalirao je novim talasom raketnih udara i vazdušnih napada. Iran je lansirao stotine balističkih raketa na različite ciljeve širom Izraela, uključujući Tel Aviv, Haifu i Jerusalim, pri čemu je najmanje četiri osobe poginulo, a desetine su ranjene. Izrael je odgovorio vazdušnim napadima na iranske vojne i nuklearne ciljeve, tvrdeći da je cilj sprečiti razvoj nuklearnog oružja u Iranu. Napadi su izazvali široku međunarodnu zabrinutost, dok su SAD i druge sile pozvale na diplomatsko rešenje sukoba. Iranski zvaničnici negiraju nameru razvoja nuklearnog oružja i optužuju Izrael i SAD za eskalaciju sukoba. Ova konfrontacija se odvija u kontekstu strateškog partnerstva Irana i Rusije, kao i globalnih geopolitičkih tenzija u regionu Bliskog istoka.
Političke perspektive:
Levo: Levi mediji ističu ljudske žrtve sukoba, naglašavajući civilne žrtve i humanitarni uticaj raketnih udara. Često pozivaju na diplomatska rešenja i kritikuju vojne eskalacije obe strane. Narativ može uključivati skepticizam prema američkim i izraelskim vojnim akcijama i njihovoj ulozi u zaoštravanju tenzija.
Centar: Centristički izvori izveštavaju o činjenicama sukoba sa fokusom na uravnoteženo izveštavanje, predstavljajući izjave i izraelskih i iranskih zvaničnika. Naglašavaju strateške i geopolitičke implikacije sukoba, uključujući ulogu globalnih sila poput SAD i Rusije. Fokus je na složenosti situacije i hitnoj potrebi za diplomatskim angažmanom.
Desno: Desničarski mediji naglašavaju pravo Izraela na samoodbranu od iranske agresije i pretnju koju predstavlja iranski nuklearni program. Često ističu iranske raketne napade kao terorističke akte i naglašavaju važnost snažnih vojnih odgovora. Narativ podržava izraelske mere bezbednosti i može prikazivati Iran kao glavnog agresora koji destabilizuje region.
