Pirinac u Srbiji: Zašto uvozimo dok lokalni uzgoj ostaje san?

Pirinac u Srbiji: Uvozimo li previše dok lokalni uzgoj stagnira?

Da li ste znali da Srbija u potpunosti zavisi od uvoza pirinča? Da, dobro ste pročitali! Dok se u mnogim zemljama pirinač uzgaja kao osnovna prehrambena kultura, kod nas je to gotovo nemoguće zbog klimatskih uslova i nedostatka odgovarajuće infrastrukture.

Zašto ne možemo sami?

Pirinac voli tople, tropske i suptropske klime i zahteva potopljena polja sa obilnim navodnjavanjem. Srbija, sa svojom umereno-kontinentalnom klimom, hladnim zimama i nepredvidivim padavinama, jednostavno nije raj za ovu žitaricu. Nemamo dovoljno površina koje bi mogle da se potapaju, niti razvijenu infrastrukturu za to. Zato je domaća proizvodnja pirinča gotovo nepostojeća.

Uvoz pirinča: Koji su glavni dobavljači?

Srbija uvozi pirinač iz zemalja koje ga proizvode jeftinije i u velikim količinama, poput Italije, Indije i Kine. Tokom pandemije 2020. godine, potrošnja pirinča u Srbiji je porasla, jer su ljudi pravili zalihe hrane. Pirinač je bio jedan od najtraženijih proizvoda, zajedno sa brašnom, šećerom i testeninom.

Da li će lokalni uzgoj ikada zaživeti?

Neki evropski eksperimenti, poput onih u Austriji, pokazuju da se pirinač može uzgajati i suvom metodom, bez potapanja polja, što štedi vodu i smanjuje troškove. Klimatske promene i nove sorte pirinča možda će u budućnosti otvoriti prostor za lokalnu proizvodnju i u Srbiji.

Koliko pirinča jedemo?

Prosečna godišnja potrošnja pirinča po domaćinstvu u Srbiji iznosi oko 60,2 kilograma, što je malo u poređenju sa azijskim zemljama gde je pirinač osnovna hrana. Potrošnja je porasla za 3,55 kilograma u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje ostajemo zemlja sa niskom potrošnjom pirinča.

Zaključak

Dok se Srbija bori sa klimatskim i infrastrukturnim izazovima, pirinač ostaje proizvod koji uvozimo u velikim količinama. Da li je vreme da se ozbiljnije pozabavimo lokalnim uzgojem, ili ćemo zauvek ostati zavisni od stranih tržišta? Možda će nove tehnologije i klimatske promene doneti rešenje, ali za sada, pirinač u Srbiji je – uvozna priča.

A vi? Da li ste ikada razmišljali o tome koliko pirinča jedete i odakle on dolazi? Bacite komentar, možda zajedno otkrijemo kako da promenimo ovu priču! 😉

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *