Nedostatak lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i predlozi Hrvatske lekarske komore

Primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj trenutno nedostaje značajan broj obiteljskih lekara, ginekologa i pedijatara, što je potvrdila longitudinalna studija Hrvatske lekarske komore (HLK). HLK ističe da je forsiranje zapošljavanja lekara u domovima zdravlja, gde su primanja niža, bila greška i predlaže da lekari imaju slobodan izbor da li će raditi u domovima zdravlja ili privatno. Situacija je naročito teška u nekoliko županija gde nedostaje i do 83% pedijatara. HLK predlaže devet mera za rešavanje problema, uključujući uspostavljanje nacionalnog sistema specijalizacije, ograničenje broja osiguranika po lekaru, omogućavanje grupne prakse i digitalizaciju administrativnih zadataka. Lekari upozoravaju na preopterećenost, visok nivo stresa i sindrom izgaranja, kao i na nezadovoljstvo uslovima rada i plaćama, naročito u domovima zdravlja. HLK poziva lokalne vlasti da aktivnije učestvuju u privlačenju lekara kroz različite podsticaje.

Političke perspektive:

Levo: Levo orijentisani izvori naglašavaju sistemske probleme u finansiranju zdravstva i uslovima rada koji doprinose nedostatku lekara. Ističu potrebu za većim javnim ulaganjem u zdravstvo, boljim platama i uslovima rada, i kritikuju politike koje forsiraju lekare u manje poželjne javne ustanove. Narativ se fokusira na sindrom izgaranja i stres kod zdravstvenih radnika i poziva na sveobuhvatne reforme.

Centar: Centristički izvori izveštavaju o činjenicama o nedostatku i predlozima Hrvatske lekarske komore na uravnotežen način. Fokusiraju se na statistiku, predložene mere kao što je sloboda izbora radnog mesta i administrativne reforme. Narativ je pragmatičan, naglašavajući potrebu za saradnjom između vlasti, lekara i lokalnih zajednica.

Desno: Desno orijentisani izvori mogu naglašavati važnost privatne prakse i tržišnih rešenja, podržavajući ideju da lekari treba da imaju slobodu izbora radnog mesta, uključujući privatnu praksu. Ističu neefikasnost javnog zdravstva i zalažu se za smanjenje birokratije i povećanje konkurencije. Narativ se fokusira na ličnu odgovornost i podsticaje za privlačenje lekara, a ne na povećanje javnih troškova.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *