Mala matura 2024. godine donela je šokantne rezultate koji su razbesneli roditelje, nastavnike i sve koji prate obrazovanje u Srbiji. Prosečni broj bodova na testu srpskog jezika iznosi samo 11,61, dok je test maternjeg jezika jezika nacionalnih manjina još lošiji – samo 11,54 poena. Da stvar bude gora, čak i testovi poput bugarskog i bosanskog jezika imaju još niže proseke, dok hemija, sa prosekom od 15,87, blista kao svetla tačka. Ali, zašto je srpski jezik pao na tako nizak nivo? I zašto je geografija, koju je izabralo čak 46,5% osmaka, daleko ispod očekivanja sa prosekom od 13,01?
Ove brojke nisu samo statistika – one su alarm za ceo obrazovni sistem. Učenici su imali mogućnost da biraju između pet predmeta: istorije, geografije, fizike, hemije i biologije. Biologija i istorija su imale nešto bolje rezultate, ali i dalje daleko od zadovoljavajućih. Fizika i hemija su jedine sa prosekom preko 15 poena, što baca senku na kvalitet nastave i pripreme za ostale predmete.
Završni ispit je polagalo čak 63.000 učenika, što je 99,7% osmaka, a i odrasli su imali priliku da polažu funkcionalno osnovno obrazovanje. Ipak, brojke pokazuju da je većina učenika imala ozbiljne probleme sa testovima, posebno sa srpskim jezikom. Ministarstvo prosvete je objavilo da će konačni rezultati biti dostupni 30. juna, a prigovori na preliminarne rezultate mogu se podnositi do 27. juna. Roditelji i učenici su u panici, pitajući se da li je obrazovni sistem zakazao ili su testovi preteški.
Ova situacija otvara mnoga pitanja: Da li su nastavnici adekvatno pripremili učenike? Da li su testovi fer i prilagođeni uzrastu? I najvažnije – šta će biti sa budućnošću dece ako nastavimo ovim putem?
Ako ste mislili da je mala matura samo još jedan običan ispit, razmislite ponovo. Ove brojke su alarm koji ne smemo ignorisati. A vi, šta mislite – da li je problem u deci, nastavnicima ili sistemu? Bacite komentar, da vidimo ko je krivac za ovu katastrofu!