Arhiva Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, naslednik Haškog tribunala, suočava se sa pretnjom nestanka, što bi značilo gubitak ključnog izvora dokaza o ratnim zločinima tokom ratova 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije. Stručnjaci iz Nizozemske i aktivisti za ljudska prava upozoravaju na potrebu očuvanja arhiva, koji je većinom digitalizovan i dostupan javnosti, ali sa značajnim nedostacima u pretraživanju i pristupu određenim poverljivim dokumentima. Postoji zabrinutost da bi arhiv mogao biti premješten iz regiona, što bi otežalo pristup istraživačima i javnosti iz pogođenih zemalja. Vijeće sigurnosti UN-a razmatra budućnost arhiva, a očekuje se izvještaj o mogućim lokacijama. Očuvanje arhiva smatra se ključnim za buduća istraživanja, pravdu i suočavanje sa prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani izvori naglašavaju značaj očuvanja arhiva kao ključnog alata za pravdu, ljudska prava i istorijsku istinu. Ističu rizike političke zloupotrebe i mogući gubitak pristupa za pogođene zajednice. Narativ naglašava međunarodnu odgovornost i potrebu za transparentnošću i javnom dostupnošću.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na činjenice o statusu arhiva, tehničke izazove digitalnog pristupa i tekuće diskusije u Savetu bezbednosti UN-a. Prikazuju uravnotežene stavove o značaju arhiva za istraživanja i pravdu, uz priznavanje složenosti buduće lokacije i upravljanja.
Desno: Desno orijentisani izvori mogu naglašavati zabrinutost za nacionalni suverenitet, skepticizam prema nasleđu tribunala i političke implikacije kontrole arhiva. Mogu dovoditi u pitanje nepristrasnost tribunala i isticati narative o selektivnom gonjenju ratnih zločina, naglašavajući važnost zaštite nacionalnih interesa u odlukama o arhivu.
