Stopa nezaposlenosti u Velikoj Britaniji dostigla najviši nivo za skoro četiri godine

Stopa nezaposlenosti u Velikoj Britaniji porasla je na 4,6% u tromesečnom periodu od februara do aprila, što je najviši nivo za skoro četiri godine, saopštila je britanska Kancelarija za nacionalnu statistiku (ONS). Istovremeno, godišnji rast zarada, uključujući bonuse, oslabio je na 5,2%, ispod očekivanih 5,3%. Minimalna zarada porasla je za 6,7% u aprilu, što povećava troškove za kompanije. Broj zaposlenih na platnim listama smanjen je, a broj oglasa za posao pao je za 6,3% u prethodna tri meseca. Kompanije odlažu nova zapošljavanja ili ne popunjavaju upražnjena radna mesta zbog povećanih troškova rada. Banka Engleske je 14. put zaredom podigla kamatne stope, koje su sada na najvišem nivou u poslednjih 15 godina, dok inflacija ostaje tvrdoglavo visoka. Očekuje se da će Banka Engleske na narednom sastanku monetarne politike zadržati kamatnu stopu na istom nivou zbog globalne ekonomske neizvesnosti. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da rastući troškovi rada mogu dovesti do daljih otpuštanja tokom godine, posebno u sektorima sa nižim platama kao što su ugostiteljstvo i maloprodaja.

Političke perspektive:

Levo: Levi mediji ističu negativan uticaj rasta nezaposlenosti i usporenog rasta plata na radnike, posebno u sektorima sa nižim platama poput ugostiteljstva i maloprodaje. Kritikuju česte povećanja kamatnih stopa Banke Engleske kao dodatni teret za obične ljude i pozivaju na veću državnu podršku za zaštitu radnih mesta.

Centar: Centristički izvori pružaju uravnotežen prikaz, izveštavajući o rastu nezaposlenosti i trendovima plata uz odluke Banke Engleske o monetarnoj politici. Fokusiraju se na ekonomske podatke i oprezan pristup Banke u upravljanju inflacijom i kamatnim stopama u uslovima globalne neizvesnosti.

Desno: Desničarski mediji naglašavaju mere Banke Engleske za kontrolu inflacije kroz povećanje kamatnih stopa i smatraju rast nezaposlenosti kao neophodnu prilagodbu u teškim ekonomskim uslovima. Ističu važnost tržišnih rešenja i fiskalne odgovornosti, umanjujući potrebu za većom državnom intervencijom.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *