Sjedinjene Američke Države i Kina načelno su dogovorile okvir za deeskalaciju trgovinskih napetosti između dva najveća svetska gospodarstva. Dogovor, koji je rezultat dvodnevnih pregovora u Londonu, fokusira se na rešavanje ograničenja izvoza retkih zemnih metala, ključnih za savremene tehnologije poput pametnih telefona i električnih vozila. Obje strane planiraju da dogovor predstave svojim predsednicima na odobrenje. Ovaj korak dolazi nakon privremenog primirja u trgovinskom ratu i međusobnih optužbi o kršenju dogovora. SAD su ograničile kineski pristup određenim tehnologijama, dok je Kina uvela carine na američku robu. Dogovor ima za cilj implementaciju konsenzusa postignutog u Ženevi i nastavak pregovora u cilju trajnog trgovinskog sporazuma.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani mediji ističu značaj diplomatskog angažmana i multilateralnih pregovora za rešavanje trgovinskih sukoba. Naglašavaju negativan uticaj carina na radnike i potrošače u obe zemlje i zalažu se za fer trgovinske prakse koje štite radna prava i životnu sredinu. Narativ često kritikuje agresivne trgovinske politike i poziva na saradnju umesto konfrontacije.
Centar: Centristički izvori izveštavaju o dogovoru kao o pragmatičnom koraku ka stabilizaciji globalnih trgovinskih odnosa. Fokusiraju se na ekonomske implikacije sporazuma, ističući koristi od smanjenja carina i olakšavanja izvoza. Izveštavanje je uravnoteženo, sa izjavama zvaničnika SAD i Kine i naglaskom na nastavak pregovora.
Desno: Desno orijentisani mediji često prikazuju dogovor kao stratešku pobedu SAD, ističući pritisak na Kinu da smanji nefer trgovinske prakse i zaštiti američko tehnološko vođstvo. Naglašavaju važnost snažnih trgovinskih politika za suprotstavljanje kineskim ekonomskim ambicijama i zaštitu nacionalnih bezbednosnih interesa. Narativ može istaći i čvrstinu američke administracije u pregovorima.
