Termoelektrane Zapadnog Balkana: Šest puta više sumpordioksida i smrtonosni prekršaji

Termoelektrane Zapadnog Balkana: Šest puta više sumpordioksida i smrtonosni prekršaji

Zamislite ovo: termoelektrane na ugljen u regionu Zapadnog Balkana prošle godine ispuštale su čak šest puta više sumpordioksida (SO2) nego što je dozvoljeno! Da, dobro ste pročitali – šest puta više! Ovo nije samo brojka, ovo je alarm za zdravlje miliona ljudi i za našu planetu.

Šta se dešava?

Prema najnovijem izveštaju mreže CEE Bankwatch i drugih ekoloških organizacija, termoelektrane u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Severnoj Makedoniji, Kosovu i drugim zemljama regiona godinama krše zakone o zaštiti vazduha. Iako su dozvoljene maksimalne vrednosti emisija SO2 snižavane, ove elektrane i dalje emituju višestruko više zagađujućih materija.

Ko su najveći zagađivači?

Najgori krivac je termoelektrana Ugljevik u Bosni i Hercegovini, koja je prošle godine ispuštala čak 14 puta više sumpordioksida od dozvoljenog! Iako je instaliran sistem za odsumporavanje, on uglavnom ne radi jer je, kako operater priznaje, finansijski previše skup za održavanje. Druga velika zagađivačica je termoelektrana Nikola Tesla B u Srbiji, sa emisijama 5,7 puta većim od dozvoljenih.

Posledice po zdravlje i životnu sredinu

Ove emisije nisu samo brojke na papiru. One direktno ugrožavaju zdravlje ljudi, povećavajući oboljevanje i preranu smrtnost. Procene kažu da je u periodu od 2010. do 2018. godine čak 19.000 ljudi u regionu umrlo zbog zagađenja iz termoelektrana na ugljen, a oko 12.000 smrtnih slučajeva može se pripisati prekoračenju dozvoljenih emisija.

Zašto se ništa ne menja?

Sedam godina nakon što su novi standardi stupili na snagu, termoelektrane i dalje krše pravila. Vlade regiona ne preduzimaju adekvatne mere, a sudski organi ne sprovode zakone. Nacionalni planovi za smanjenje emisija (NERP) postoje, ali se ne poštuju. Čak i kada se instaliraju sistemi za odsumporavanje, iskustva pokazuju da oni često ne funkcionišu kako treba.

Šta nas čeka u budućnosti?

Od 1. januara sledeće godine EU uvodi mehanizam CBAM, koji će dodatno oporezivati uvoz električne energije proizvedene u starim, neefikasnim termoelektranama. To znači da će ove elektrane postati još manje isplative, ali balkanske vlade i elektroprivrede deluju kao da imaju beskonačno vremena da reše problem.

Zaključak

Sagorevanje uglja u termoelektranama Zapadnog Balkana nije samo ekonomski problem – to je pitanje života i smrti. Zagađenje koje proizvode ove elektrane ubija hiljade ljudi, uništava prirodu i produbljuje klimatske promene. Ako se hitno ne preduzmu jasni i izvodljivi planovi za zatvaranje ili usklađivanje sa standardima, posledice će biti katastrofalne.

A vi? Da li ste znali koliko je ovo ozbiljno? Ili ste mislili da je zagađenje samo daleka priča? Bacite komentar, podelite svoje mišljenje ili samo recite – ko još voli da diše otrovni vazduh?


Izveštaj mreže CEE Bankwatch i drugih organizacija dostupan je za sve koji žele da se informišu detaljnije.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *