Tema osamostaljivanja mladih na Balkanu izaziva različite stavove i rasprave. Glavni razlozi za odlaganje napuštanja roditeljskog doma su ekonomski pritisci, nesigurno tržište rada i visoke cene stanova. Mnogi mladi žive sa roditeljima i u tridesetim godinama, jer smatraju da je potrebno vreme da se stanu na noge i pronađe siguran posao. Anketa sprovedena u Zagrebu pokazala je podeljena mišljenja o idealnoj dobi za osamostaljivanje, sa odgovorima koji variraju od 18 do 35 godina, a neki smatraju da deca nikada ne bi trebalo da se odsele. Diskusije na društvenim mrežama ukazuju na začarani krug u kome mladi teško mogu da se osamostale zbog finansijskih i društvenih okolnosti, dok roditelji ostaju sami i brinu o starijima. Takođe, postoje različiti stavovi o očekivanjima roditelja i realnosti života mladih danas, sa nostalgijom za prošlim vremenima kada su generacije živele zajedno, ali i priznanjem da su interesi i životni stilovi sada drugačiji. Većina sagovornika i komentatora slaže se da je najbolje vreme za osamostaljivanje između kasnih tinejdžerskih godina i kasnih dvadesetih, uglavnom nakon završetka školovanja i sticanja osnovnih uslova za samostalan život.
Političke perspektive:
Levo: Levo orijentisani izvori ističu ekonomske izazove sa kojima se mladi suočavaju prilikom osamostaljivanja, kao što su nezaposlenost, niske plate i visoke cene stanova. Naglašavaju strukturne probleme na tržištu rada i zalažu se za socijalnu podršku mladima.
Centar: Centristički izvori prikazuju uravnotežen pogled, priznajući i ekonomske teškoće i kulturne faktore koji utiču na odlaganje osamostaljivanja mladih. Fokusiraju se na ličnu spremnost, završetak školovanja i društvena očekivanja kao ključne faktore.
Desno: Desno orijentisani izvori često naglašavaju ličnu odgovornost i važnost da se mladi što pre osamostale. Ističu tradicionalne vrednosti samostalnosti i kritikuju produženu zavisnost od roditelja, uz priznanje ekonomskih realnosti, ali podstiču individualni napor.