Svetska banka je objavila analizu hrvatskog penzionog sistema, identifikujući izazove kao što su nizak odnos radnika i penzionera, kratka radna karijera i nizak prosek starosti odlaska u penziju. Predložene su mere poput postepenog povećanja starosne granice za penzionisanje do 72 godine, smanjenja prevremenih penzija i unapređenja indeksa penzija. Analiza ističe da su potrebne reforme za dugoročnu održivost i adekvatnost penzija, uključujući moguće ukidanje drugog stuba ili njegovo obavezno ponovno uvođenje. Evropska komisija takođe podržava postepeno povećanje starosne granice. Očekivani zdrav životni vek u Hrvatskoj nakon 65. godine je znatno niži od proseka EU, što dodatno komplikuje situaciju. Povećanje starosne granice za penzionisanje smatra se najefikasnijom merom za poboljšanje odnosa podrške penzija.
Političke perspektive:
Levo: Levi mediji ističu socijalne izazove penzionog sistema, kao što je rizik siromaštva starijih i potrebu za socijalnom zaštitom. Kritikuju preveliko povećanje starosne granice, naglašavajući uticaj na radnike sa teškim poslovima i važnost adekvatnih penzija.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na analizu Svetske banke i preporuke Evropske komisije, predstavljajući izazove i predložene reforme na uravnotežen način, naglašavajući potrebu za održivošću i adekvatnošću penzija uzimajući u obzir demografske i ekonomske faktore.
Desno: Desni mediji naglašavaju fiskalnu odgovornost i neophodnost reformi za održivost penzionog sistema. Podržavaju mere poput povećanja starosne granice i smanjenja prevremenih penzija kao ključne za očuvanje sistema i smanjenje opterećenja radne populacije.