Zločini, zaborav i političke igre: Kad će istina o Kučima i Srebrenici biti priznata?

Zločini Koji Se Ne Smeju Zaboraviti

Da li ste ikada čuli za zločine nad Kučima? Pre tačno 170 godina, crnogorska vojska pod vođstvom Mirka Petrovića počinila je strašne zločine nad ovim narodom. Iako je prošlo skoro dva veka, sećanje na ove događaje i dalje izaziva buru emocija. Nedavno je u crkvi Svetog Jovana Krstitelja u Kosoru održana ceremonija obeležavanja ove tragedije, a potom je organizovana litija na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Okupljeni su ponovili zahtev da se spomenik vojvodi Mirku Petroviću premesti sa trga, jer mnogi smatraju da ne treba slaviti lik koji je povezan sa ovim zločinima.

Srebrenica – 11. jul, dan kada je izbrisano 1995 godina civilizacije

Dok se u Crnoj Gori prisećaju zločina nad Kučima, ne smemo zaboraviti ni Srebrenicu. Potpredsednik Skupštine Crne Gore, Mirsad Nurković, istakao je da je 11. jul 1995. godine bio dan kada je u zaštićenoj zoni UN-a izbrisano gotovo dve hiljade godina civilizacijskih vrednosti. On je naglasio da je pasivnost međunarodne zajednice otvorila vrata za ovaj genocid, a majke koje su slale svoje sinove u sigurnu zonu, zapravo su ih slale u sigurnu smrt.

Nurković je podsetio da Crna Gora zauzima jasan i dosledan stav prema ovom zločinu, usvajanjem rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore i podrškom istoj rezoluciji u Generalnoj skupštini UN-a. On je pozvao na stalno podsećanje, obrazovanje i odgovornost kako se ovakve tragedije nikada ne bi ponovile.

Zašto se istorija ponavlja?

Dok se prisećamo ovih strašnih događaja, nameće se pitanje – zašto se istorija ponavlja? Zašto se zločini i genocidi i dalje dešavaju, a svet često ostaje nijem? Da li je moguće da se istina o ovim događajima koristi u političke svrhe, dok se pravi problemi guraju pod tepih?

Političke igre i sećanje

Obeležavanje godišnjica zločina često je ispunjeno političkim porukama i sukobima. Dok jedni traže pravdu i istinu, drugi pokušavaju da minimiziraju ili preprave istoriju. U Crnoj Gori, kao i u regionu, sećanje na Kuče i Srebrenicu postalo je deo političke borbe, što dodatno komplikuje pomirenje i razumevanje.

Zaključak

Zločini nad Kučima i genocid u Srebrenici su mračne stranice naše istorije koje ne smemo zaboraviti. Ali, sećanje ne sme biti samo formalnost ili politički alat. Moramo se suočiti sa istinom, poštovati žrtve i učiti iz prošlosti. Samo tako možemo sprečiti da se ovakve tragedije ponove.

A sada, dragi čitaoci, šta vi mislite? Da li je moguće da se istina o ovim događajima ikada potpuno prizna? Ili ćemo zauvek biti zarobljeni u vrtlogu zaborava i političkih igara? Bacite komentar, bacite šalu, ili samo razmislite – istorija nas gleda!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *